Anksioznost se često doživljava kao nešto što dolazi “bez razloga”, no iza nje gotovo uvijek stoje određeni uzroci.
U stvarnosti, anksioznost je reakcija tijela i psihe na preopterećenje, unutarnji konflikt ili dugotrajni stres.
⸻
Najčešći uzroci anksioznosti
1. Dugotrajni stres
Kronični stres (posao, odnosi, odgovornost) drži tijelo u stalnoj napetosti. S vremenom se javljaju simptomi anksioznosti poput nemira, napetosti i nesanice.
⸻
2. Potisnute emocije
Kada osoba potiskuje ljutnju, tugu ili strah i ne izražava svoje potrebe, anksioznost postaje način na koji tijelo “progovara”.
⸻
3. Obrasci iz djetinjstva
Nedostatak sigurnosti ili prevelika odgovornost u ranijem razdoblju mogu dovesti do povećane osjetljivosti na stres, perfekcionizma i stalne zabrinutosti.
⸻
4. Perfekcionizam i potreba za kontrolom
Visoki zahtjevi prema sebi i potreba da sve bude pod kontrolom stvaraju stalni unutarnji pritisak, što često vodi u anksioznost.
⸻
5. Preopterećen um (overthinking)
Stalno analiziranje, briga i zamišljanje najgorih scenarija održavaju tijelo u stanju opasnosti, iako stvarna prijetnja ne postoji.
⸻
Jesu li panični napadi povezani s uzrocima anksioznosti?
Da. Panični napadi su intenzivan oblik anksioznosti i često nastaju kada je tijelo dugo u stanju napetosti.
⸻
Kako dalje?
Razumijevanje uzroka anksioznosti važan je prvi korak, ali za promjenu je potrebno raditi i na regulaciji tijela, emocijama i obrascima ponašanja.
Psihoterapija za anksioznost pomaže razumjeti što stoji iza simptoma i kako ih postupno smanjiti.
Ako tražite pomoć zbog anksioznosti i paničnih napada, važno je znati da postoji jasan put prema olakšanju.